{"id":417,"date":"2016-02-26T02:34:51","date_gmt":"2016-02-26T01:34:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.dpps.rs\/?page_id=417"},"modified":"2025-06-04T00:03:30","modified_gmt":"2025-06-03T22:03:30","slug":"kako-izgleda-proces-psihoanaliticke-psihoterapije","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/dpps.rs\/new\/o-metodu\/kako-izgleda-proces-psihoanaliticke-psihoterapije\/","title":{"rendered":"Kako izgleda proces psihoanaliti\u010dke psihoterapije?"},"content":{"rendered":"<p>Va\u017eno je ista\u0107i da postojanje motivacije, spremnosti da se preuzme odgovornost za svoj problem i \u017eelje za promenom, doprinose dobrom terapijskom ishodu.<\/p>\n<p>Kada psihoterapijski proces otpo\u010dne, pobolj\u0161anje se ostvaruje postizanjem nekoliko manjih ciljeva koji vode od smanjenja po\u010detnih tegoba, preko sticanja <strong>uvida, tj. saznanja o unutra\u0161njim pokreta\u010dima problema<\/strong> do promene unutar psihi\u010dke strukture i pobolj\u0161anja me\u0111uljudskih odnosa u spolja\u0161njem svetu. Ovaj psihoterapijski put nije ni malo jednostavan i lak jer podrazumeva, po nekad, bolna suo\u010davanja sa sopstvenom agresivno\u0161\u0107u i nezrelo\u0161\u0107u, tj. nezrelim mehanizmima odbrane, svojstvene ranijim periodima razvoja, uz istovremnu potrebu prevazila\u017eenja, neutralizacije i integracije istih. Sticanje saznanja o unutra\u0161njim pokreta\u010dima, tj. <strong>uvida<\/strong>, klju\u010dni je momenat, koji daje mogu\u0107nost pobolj\u0161anja kavliteta \u017eivota i podsti\u010de sposobnost da se bude u dobrim i partnerskim odnosima i u ulozi roditeljstva. Vrlo va\u017ena \u010dinjenica je da <strong>uvid<\/strong> olak\u0161ava suo\u010davanje sa strepnjom, koja se tokom \u017eivota prirodno pojavljuje i koja je zrelija nakon psihoanaliti\u010dke psihoterapije u odnosu na dostignuti psiholo\u0161ki nivo razvoja.<\/p>\n<p>Zbog svega navedenog, psihoanaliti\u010dka psihoterapija predsatvlja jednu od dubinskih, tj. <strong>rekonstruktivnih psihoterapijskih tehnika<\/strong> koje dovode do preure\u0111enje unutra\u0161njeg sveta u cilju stvaranja skladnijih odnosa u njemu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Va\u017eno je ista\u0107i da postojanje motivacije, spremnosti da se preuzme odgovornost za svoj problem i \u017eelje za promenom, doprinose dobrom terapijskom ishodu. Kada psihoterapijski proces otpo\u010dne, pobolj\u0161anje se ostvaruje postizanjem nekoliko manjih ciljeva koji vode od smanjenja po\u010detnih tegoba, preko sticanja uvida, tj. saznanja o unutra\u0161njim pokreta\u010dima problema do promene unutar psihi\u010dke strukture i pobolj\u0161anja me\u0111uljudskih odnosa u spolja\u0161njem svetu. Ovaj psihoterapijski put nije ni malo jednostavan i lak jer podrazumeva, po nekad, bolna suo\u010davanja sa sopstvenom agresivno\u0161\u0107u i nezrelo\u0161\u0107u, tj. nezrelim mehanizmima odbrane, svojstvene ranijim periodima razvoja, uz istovremnu potrebu prevazila\u017eenja, neutralizacije i integracije istih. Sticanje saznanja o unutra\u0161njim pokreta\u010dima, tj. uvida, klju\u010dni je momenat, koji daje mogu\u0107nost pobolj\u0161anja kavliteta \u017eivota i podsti\u010de sposobnost da se bude u dobrim i partnerskim odnosima i u ulozi roditeljstva. Vrlo va\u017ena \u010dinjenica je da uvid olak\u0161ava suo\u010davanje sa strepnjom, koja se tokom \u017eivota prirodno pojavljuje i koja je zrelija nakon psihoanaliti\u010dke psihoterapije u odnosu na dostignuti psiholo\u0161ki nivo razvoja. Zbog svega navedenog, psihoanaliti\u010dka psihoterapija predsatvlja jednu od dubinskih, tj. rekonstruktivnih psihoterapijskih tehnika koje dovode do preure\u0111enje unutra\u0161njeg sveta u cilju stvaranja skladnijih odnosa u njemu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3590,"parent":23,"menu_order":3,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-417","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=417"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/417\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6341,"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/417\/revisions\/6341"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/23"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dpps.rs\/new\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}